Sustavi podnog hlađenja za veću udobnost
Postizanje ugodnih unutarnjih temperatura tijekom ljetnih mjeseci, u stambenim zgradama postaje sve važnije: zbog klimatskih promjena broj vrućih dana u godini raste, a udobnost u kući, zahvaljujući dobrom rashladnom sustavu postaje ključni argument prilikom prodaje ili iznajmljivanja nekretnine. Rashladni sustav povećava vrijednost nekretnine, ali bi trebao biti energetski što učinkovitiji kako bi se izbjegao složeni problem klimatskih promjena i zadržali što niži troškovi. „Tiho zračenje“, smješteno ispod površina u sobi, smatra se posebno privlačnim, ima izvrsnu energetsku učinkovitost i jamči optimalnu razinu udobnosti za stanovnike.
„Tiho zračenje“ označava površinski pristup hlađenju pri kojem se hladi površina stropa, zida ili poda koja s vremenom otpušta hladni učinak unutar prostorije, a izbjegava se direktno hlađenje zraka i njegovo ispuhivanje u prostor.
„Tiho zračenje“ označava površinski pristup hlađenju pri kojem se hladi površina stropa, zida ili poda koja s vremenom otpušta hladni učinak unutar prostorije, a izbjegava se direktno hlađenje zraka i njegovo ispuhivanje u prostor.
Od sada će tri čimbenika oblikovati razvoj sustava grijanja i hlađenja za stambene objekte u Europi: klimatske promjene, rezultirajuća potreba za uštedom energije, uključujući i u građevinskom sektoru - i dramatičan porast prodaje dizalica topline. Kada je riječ o brojkama prodaje na 1.000 kućanstava u usporedbi s europskim zemljama, čak je i Njemačka, koja još uvijek zaostaje za Skandinavijom, Francuskom, Španjolskom i Italijom, prošle godine zabilježila rast prodaje od gotovo 40 posto, s brojem dizalica topline.
Razne studije o utjecaju klimatskih promjena, npr. u Njemačkoj i Švicarskoj (ROGEK), pokazuju da će doći do značajnog porasta temperatura iznad praga udobnosti od 26°C u zatvorenim prostorima i da će energija potrebna za hlađenje u budućnosti premašiti energiju potrebnu za grijanje. Ukratko, pitanje hlađenja ljeti postaje sve važnije, također i u stambenim zgradama. Kao rezultat toga, kontrola temperature u zgradama u budućnosti mora uključivati i grijanje i hlađenje, a istovremeno biti što energetski učinkovitija.
Dodatni troškovi, koji su povezani s ulaganjima u sustave za hlađenje, potrebno je odmjeriti prema znatno poboljšanim razinama učinkovitosti sustava i nadoknaditi ih prodajom i davanjem u zakup, jer će potražnja za rashladnim sustavima u privatnim rezidencijalnim objektima znatno porasti. Stoga je važno od početka uključiti sustav površinskog hlađenja u nove građevine - ili barem napraviti pripremu za njega. Pri planiranju takvih sustava važno je uzeti u obzir nekoliko točaka u vezi s dizajnom, izvedbom i kontrolom sobne temperature.
Razne studije o utjecaju klimatskih promjena, npr. u Njemačkoj i Švicarskoj (ROGEK), pokazuju da će doći do značajnog porasta temperatura iznad praga udobnosti od 26°C u zatvorenim prostorima i da će energija potrebna za hlađenje u budućnosti premašiti energiju potrebnu za grijanje. Ukratko, pitanje hlađenja ljeti postaje sve važnije, također i u stambenim zgradama. Kao rezultat toga, kontrola temperature u zgradama u budućnosti mora uključivati i grijanje i hlađenje, a istovremeno biti što energetski učinkovitija.
Dodatni troškovi, koji su povezani s ulaganjima u sustave za hlađenje, potrebno je odmjeriti prema znatno poboljšanim razinama učinkovitosti sustava i nadoknaditi ih prodajom i davanjem u zakup, jer će potražnja za rashladnim sustavima u privatnim rezidencijalnim objektima znatno porasti. Stoga je važno od početka uključiti sustav površinskog hlađenja u nove građevine - ili barem napraviti pripremu za njega. Pri planiranju takvih sustava važno je uzeti u obzir nekoliko točaka u vezi s dizajnom, izvedbom i kontrolom sobne temperature.
Optimalno korištenje prostora
U novogradnji se površinski sustav hlađenja može ugraditi ispod poda ili iza zida ili stropa. U stambenim objektima podno hlađenje je najčešća opcija, jer je relativno lako koristiti planirani sustav podnog grijanja i za hlađenje. Zidno grijanje je obično prilagođeno rješenje, koje nadopunjuje sustav podnog grijanja ili koje se koristi u projektima obnove. U svjetlu kontinuiranog pada opterećenja grijanjem, većina soba u novogradnjama sada se također lako može grijati preko stropa; glavna prednost stropnih sustava je njihova velika snaga hlađenja. U konačnici, odabir sustava za planiranje ovisi o potrebnom učinku. Zahvaljujući fizičkim svojstvima toplog zraka, rashladni učinak podnog sustava je najmanji, a toplotni sustav najveći, ali čak je i podni sustav često dovoljno učinkovit kada je u pitanju pružanje dovoljnog hlađenja u današnjim dobro izoliranim niskoenergetskim novogradnjama. U duljim i toplijim razdobljima lijepog vremena, kontrola zračenja sprječava nakupljanje topline smanjujući stupanj do kojeg se građevinska masa zagrijava; površine se održavaju hladnijima, a stanovnici doživljaju više temperature kao one ugodnije.Faza projektiranja
Ako se površinski sustav grijanja također koristi za hlađenje ili se želi osigurati mogućnost kasnije ugradnje istog, određeni se aspekti trebaju uzeti u obzir u fazi projektiranja. Prije svega, preporuča se smanjenje razmaka cijevi na idealno 10 cm. Kako rashladni sustav radi s nižom razlikom, potrebno je prilagoditi gubitke tlaka u krugovima grijanja; rješenje u tom pogledu je skratiti krugove grijanja ili povećati promjer cijevi. Obično je jednostavnije zamijeniti cijev od 14 mm sa cijevi od 16 mm ili 17 mm negoli povećati veličinu razdjelnika. Da bi se spriječila kondenzacija, također je važno izolirati ulazne cijevi razdjelnika tako da budu nepropusne i koristiti razdjelnike izrađene od plastičnih materijala. Izlaz hlađenja također ovisi o završnoj podnoj oblozi. Na primjer, pločice omogućuju veću rashladnu snagu od tepiha ili parketa. Ako se toplinska pumpa koristi kao izvor energije, onda ti sustavi nude još jednu prednost: poboljšavaju sezonski omjer energetske učinkovitosti (SEER) u pogledu grijanja.
Tehnološki faktor regulacije sobne temperature
U slučaju da se regulacija sobne temperature koristi i za hlađenje, njegova tehnologija mora biti "spremna za hlađenje", što olakšava prijelaz s grijanja na hlađenje prema potrebi. Sustavi poput Uponor Smatrix Pulse tehnologije upravljanja otvaraju ventile razdjelnika za ljetno hlađenje kada se temperatura okoline povisi - tj. rade na potpuno suprotnom principu kao zimi. U načinu grijanja, ventili se zatvaraju kada se temperatura okoline povisi.Kao i u slučaju grijanja, sustav je posebno učinkovit kada je optimalno konfiguriran u pogledu hidraulike. Iz praktičnih razloga, površinski sustavi za hlađenje često se projektiraju pomoću istih hidrauličkih postavki koje vrijede za grijanje. To nije učinkovito jer na grijanje i hlađenje ne utječe identičan skup čimbenika. Dok je potencijalni gubitak topline (npr. kroz vanjsku ovojnicu zgrade) glavni čimbenik koji treba uzeti u obzir u pogledu grijanja, na hlađenje uglavnom utječe količina izravne sunčeve svjetlosti, pri čemu presudnu ulogu igraju prozori i dodatci na prozorima za stvaranje sjene. Kao takve, pojedinačne sobe mogu prikazivati velike razlike između opterećenja grijanja zimi i opterećenja hlađenja ljeti. Korištenje sobe predstavlja još jedan presudni faktor. Primjerice, u spavaćoj sobi tijekom zime se želimo samo malo zagrijati kako bi se održavala ugodna temperatura za spavanje. Stoga je zahtjev kruga grijanja u sobama smanjen. Ljeti, pak, vrijedi suprotno: kako nam je potrebno da soba bude dovoljno hladna da bismo mogli spavati, moramo se intenzivnije hladiti. Sustav koji je ručno podešen za grijanje ne može omogućiti optimalno hlađenje, jer je volumetrijski protok prenizak. Ovaj se problem zaobilazi automatskim balansiranjem. Kontrolni sustavi poput Smatrix Pulse koriste otvorene ventile, što znači da je maksimalni volumetrijski protok dostupan za hlađenje u prostorijama poput spavaće sobe.
Postupak prebacivanja sustava iz načina grijanja u način hlađenja - sa svim prilagodbama koje to podrazumijeva - dovršava se u roku od otprilike tri sata. Razni čimbenici utječu na to kada sustav izvrši prebacivanje. Uponor Smatrix impulsni kontrolni sustavi omogućuju korisniku da definira određenu prostoriju kao referentnu; to znači da mjerenja koja bilježi sobni senzor, tj. temperatura okoline izabrane prostorije, aktiviraju izlazni signal. Kao rezultat, prijelaz se odvija pomoću reverzibilne dizalice topline ili skupa trosmjernih ventila na četverocijevnom sustavu. U ovom su slučaju mogućnost grijanja i hlađenja trajno dostupni na svim razdjelnicima, a korisnik može prilagoditi postavke da sam odluči kada bi se sustav trebao prebaciti između grijanja i hlađenja.
Uz prednost automatskog balansiranja, sustav s jednosobnom regulacijom omogućuje i individualno podešavanje temperature svake prostorije tijekom hlađenja. Kod konvencionalnih sustava, hlađenje se obično temelji na referentnoj prostoriji. Sustav se isključuje za cijelu zgradu nakon što se u ovoj sobi postigne željena temperatura ili prag relativne vlažnosti, čak i ako se druge prostorije mogu dalje hladiti. S druge strane, sustav upravljanja prostorom Smatrix Pulse oslanja se na podatke o temperaturi i vlažnosti pojedinih sobnih senzora, poput Uponor T-169. Ako se u jednoj sobi prekorači prag relativne vlažnosti - tvornička postavka je na 75% i može se individualno prilagoditi te sustav može zaustaviti hlađenje određene sobe. Regulacija u jednoj sobi tako poboljšava potencijalni učinak hlađenja. Kao i u slučaju grijanja, upravljački sustav na taj način osigurava trajno praćenje čimbenika koji utječu na regulaciju temperature zračenja i također prema potrebi može automatski prilagoditi maseni protok.
Ugoda u ljetnim vremenima
Ugodnost u ambijentu tijekom cijele godine u zgradama s više stanova može se postići na energetski učinkovit način pomoću površinskog sustava za kontrolu temperature u kombinaciji s bivalentnom dizalicom topline. Pružatelji sustava, poput Uponora, nude sustave koji udovoljavaju zahtjevima za iskorištavanje postojećeg rasporeda prostorija na učinkovit način. Važan čimbenik u tom pogledu je profesionalno planiranje cjelokupnog sustava, koje uključuje točan izračun opterećenja grijanja i / ili hlađenja, odabir prikladnih površina i profesionalno izvršavanje svih zadataka. Kao rezultat toga, investitori i vlasnici nekretnina imaju koristi od održivog i dugotrajnog sustava grijanja i hlađenja.Pitanje topline na tavanima
Za vrijeme toplih dana u tavanskim stanovima dolazi do nakupljanja velike količine topline. Kao rezultat toga, stanovnici okolnu temperaturu često smatraju neugodnom. To može dovesti do pritužbi i u određenim okolnostima do zahtjeva za smanjenjem najamnine. Jedno rješenje dolazi u obliku površinskih rashladnih sustava koji se ugrađuju u gipsane ploče iza kosih krovova i stropova. Vrlo su učinkoviti, jer hladan zrak tone. Idealni sustavi uključuju ultra lagani Uponor Siccus sustav grijanja i hlađenja ili praktični, modularni i visoko energetski učinkovit Uponor Renovis sustav.
Zeleni pristup životu u gradu
Projekt "Holzwohnen" u Beču u Austriji pokazuje kako sustav podnog grijanja također može pružiti ugodne temperature ljeti. Za izgradnju nove luksuzne stambene zgrade s čvrstom drvenom građom, investitor se tijekom cijele godine usredotočio na ekološki život i ugodnu klimu. Sukladno tome, odluka je donesena u korist energetski učinkovitog sustava zračenja u kombinaciji s dizalicom topline koja koristi geotermalnu energiju. U 21 stanu za iznajmljivanje instalirano je ukupno 1.400 četvornih metara Uponor Tacker sustava.Uponor udobnost u zgradi
Ugodna klima tijekom cijele godine u domu zahvaljujući dobrom sustavu hlađenja, postaje ključni kriterij prilikom prodaje ili iznajmljivanja nekretnine.
Uponor Smatrix
Uponor Smatrix tehnologija regulacije sobne temperature može učinkovito kontrolirati grijanje i hlađenje. Inačica Smatrix Pulse također se može povezati s funkcijama pametne kuće.
Uponor AutoBalans
Funkcija automatskog balansiranja sobne regulacije Smatrix, kontinuirano nadgleda temperaturne uvjete u pojedinim sobama i prilagođava hidrauliku promjenjivim uvjetima.